Broj 41-42, 15/09/13
Glavna tema ovog dvobroja Sarajevskih sveski (41-42) posvećena je djelu i nasljeđu velikog srpskog filozofa i pisca Radomira Konstantinovića, autora renomirane i još uvijek inspirativne Filosofije palanke.
Vladimir Biti nam otkriva važnost naizgled formalnih bilješki o mjestu i nastanku djela u Konstantinovićevom opusu, dok Ivana Perica istražuje dosad zanemaren i nezapaženi aspekt djetinjstva i dječijeg pogleda na svijet u nekim djelima Radomira Konstantinovića. Davor Beganović piše o granici u pomalo zapostavljenom djelu Daj nam danas, a Stijn Vervaet čita Konstantinovićevog Ahasverau svjetlu Holokausta i literature o Holokaustu. U fokusu teksta Branislava Jakovljevićasu oni aspekti Konstantinovićevog djela nastali prije kapitalne Filosofije palanke, a Tanja Zimmerman kritički istražuje svekoliku recepciju Palanke i njenu mitologizaciju u postjugoslavenskim kontekstima. Marija Mitrović istražuje dosad zanemarene aspekte značenja Pentagrama, dok Andrea Lešić propituje lično prijateljstvo Radomira Konstantinovića i Samuela Becketta u svjetlu različitosti njihovih poetika, opusa i estetskih uvjerenja.
U prvom licu o konceptima trans-umjetnika i cis-umjetnika piše Goran Stefanovski, a Dijalog ovaj put vode dvoje hrvatskih spisatelja iz različitih generacija: Daša Drndić i Goran Ferčec. Nemamo kamo pobjeći, zaključak je i naslov ovog inspirativnog dijaloga dvoje umjetnika o granicama, putovanjima, upletanju ličnog i porodičnog u vlastita književna djela.
Milica Nikolić nastavlja za Sveske pisati svoj Dnevnik čitanja, u kojem sažeto i britko opisuje knjige i autore s kojima se susreće, preporučujući ih čitateljima. Ovaj put Dnevnik sadrži opaske o Miri Otašević, SimonuSimoviću, Nenadu Miloševiću i drugima.
Moj izbor u ovom broju vrši bosanskohercegovački pjesnik Hadžem Hajdarević, koji je odlučio čitateljima ponuditi svoj izbor savremenog crnogorskog pjesništva, pa tako možemo čitati pjesme Milorada Popovića, Pavla Goranovića, BogićaRakočevića, VelimiraRalevićai Dragane Tripković.
Pasoš/Putovnica stalna je rubrika u Sveskama, gdje se predstavljaju autori i autorice koji ne pripadaju zemljama Zapadnog Balkana ili južnoslavenskog govornog područja. U ovom broju fokus je na Švedskoj, pa tako Sveske donose skromnu, ali vrijednu i zanimljivu antologiju savremene švedske poezije. Možemo čitati pjesme renomiranih i nagrađivanih autora: Marie Silkeberg, PärHansson, Ida Börjel, Johannes Anyuru.
Zanimljive i inspirativne odgovore na pitanja o umjetnosti, tržištu, angažmanu, slikarstvu, filmu i književnosti dao je slikar, romanopisac i režiser Ismar Mujezinović u razgovoru sa slovenačkim autorom Bernardom Nemžahom.
Manufaktura u ovom broju Sveski sadrži mnoštvo poezije, proze, eseja i kraćih naučno-istraživačkih studija.
Objavljene su pjesme Stevana Tontića, TomažaŠalamuna, Božidara Šujice, Miraša Martinovića, Admirala Mahića, Envera Kazaza, NadijeRebronje, Milana Đorđevića, Seide Beganović, KatjePerat, Draška Lukovića, Mete Kušar, Milazima Krasniqija, Jovanke Stojčinović-Nikolići drugih autora, kako mlađih, od koji neki prvi put objavljuju u Sveskama, tako i starijih, odavno poznatih i priznatih autora.
Miklavž Komelj nam donosi portret američke pjesnikinje i spisateljice Djune Barnes, pomalo zapostavljene ali nanovo otkrivene važne figure anglosaksonske književne avangarde sa početka 20. vijeka.
O pamćenju, zaboravu i zavičaju u romanu Ludwiga Bauera Zavičaj, zaborav piše Ivana Seletković, dok Merima Omeragić problematizira mogućnost i ograničenja debalkanizacije rodova, uz kratak pregled razvoja feminističke misli i aktivizma na području bivše Jugoslavije.
Download PDF verziju