Broj 47-48, 05/10/15
Kako bismo potpomogli širu, otvorenu i nedogmatsku raspravu o problemima odnosa novih tehnologija i društvenokulturnih intervencija, i podstakli na veću osviještenost o svijetu u kojem živimo (a koji, često to zaboravljamo, osim ljudi, čine biljke i životinje) temu novog broja Sarajevskih sveske posvijetili smo gorućim pitanjima Bioetike i njihovom umjetničkom sagledavanju.
Urednik tematskog bloka, Hrvoje Jurić, u uvodnoj rubrici U prvom licu objašnjava da Bioetika nije nastala kao naučna disciplina već kao društveni pokret, u Americi, šezdesetih godina prošlog vijeka, kada su se pojavili zahtjevi građana za većim nadzorom i uticajem u sistemu liječenja.
Rubrika Dnevnik sadrži jedanaest eseja o knjigama Milice Nikolić, esejistkinje čiji su radovi odavno ocijenjeni kao vrhunski.
Dva dijaloga uključili smo u rubriku Dijalog. Povodom 20 godina od genocida u Srebrenici, Boro Kontić je razgovarao sa Hasanom Nuhanovićem –svjedokom i autorom dokumentarističkih knjiga o Srebrenici. Sasvim drugu vrstu stvarnosti u svom razgovoru vode dva pisca - Mihajlo Pantić i Zoran Ferić: o pisanju, prozi, uticaju poezije, problemima pisaca...
U Temi broja, grupa istraživača iz regiona dala je raznovrsne poglede na bioetiku. Istorijat antičkih ideja o srodstvu cjelokupne prirode i rano zahtjevanje kooperacije čovjeka sa svijetom predstavio je Željko Kaluđerović . Nikolina Iris Filipović podsjeća na doprinos fizike i kvantne teorije u shvatanju kompleksnosti prirode i čovjeka - koje se ne mogu vidjeti golim okom. Lidija Bernardić ukazuje na to da reč 'životinja' u južnoslovenskim jezicima čuva svoje praslovensko značenje života (prasl. *životъni - rus. živótnoe ≃ v. žȋv, život), jednako kao i čovjek. Toni Pustovrh nas upućuje na tri pristupa zasnivanja etičnijeg odnosa prema životinjama i biljkama: intuitivni, etičko-moralni sistem uvjerenja o samome sebi i o svijetu, društvenoekonomski odn. zdravstveni pristup kao i (neuro)biološki naučni pristup u pogledu kompleksnosti nervnog sistema i posmatranog ponašanja. Pravna perspektiva u tekstu Sunite Subašić-Thomas, problemi medicinske etike koje razmatra Senka Naumovska, principi pravednosti i solidarnosti u analizi Marije Todorovske ukrštaju se sa bosansko-hercegovačkim (Orhan Jašić, Ozren Kebo), i slovenačkim (Tomislav Krznar) društvenim primjerima. Temeljna iščitavanja filmskih verzija King Konga i njihove promjene značenja dao je Predrag Krstić. Tatjana Rosić pažnju usmjerava na novo viđenje Male sirene Hansa Kristijana Andersena dok Aida Gavrić ukazuje na djela Dostojevskog,Kundere i Kucija. Melentie Pandilovski pokazuje kako se istovremeno zadivljujujuća i zabrinjavajuća dostignuća u biopolitici reflektuju u razmišljanjima fiozofa i radovima umjetnika. Miško Šuvaković, također, se okupira odnosom bioetike i umjetnosti, tumačeći radove slikara i višemedijskog umjetnika - Zorana Todorovića.
U Manufakturi smo objavili poeziju i prozu, autobiografsku esejistiku i tumačenja, da pomenemo samo neke od njih: pjesnike (Ivana Seletković, Iva Beljan, Srđan Sandić i Raphaelle Oskar , Saša Panić, Goran Čolakhodžić, Dragomir Kostić, Jovica Ivanovski, Žarko Milenković, Sead Husić ), pripovjedače (Mirana Likar Bajželj, Jagoda Mihajlovska- Georgijeva, Aleksandar Žiljak, Senadin Musabegović , Nirha Efendić), romanopisce (Dževad Karahasan), esejističare (Mirjana Stefanović, Boris A. Novak, Mirela Berbić)...
Zbog smrti dva istaknuta pesnika, Tomaža Šalamuna i Igora Isakovskog donosimo sjećanja na njih i njihove radove u rubrici In Memoriam.
Pasoš/Putovnica upoznaje čitaoce sa iranskim pjesnikom Alijem Abdolhijem - u izboru i prijevodu prof. Namira Karahalilovića ,kao i sa iranskim pripovjedačem Sadegom Hidajetom u izboru i prijevodu Jelene Mandić.
Rubrika Moj Izbor donosi poeziju njemačkog pjesnika - Jochen-a Kelter-a u izboru i prijevodu Sinana Gudževića.
Završna rubrika donosi Portret slikara, tj. slikarke, Biljane Đurđević i tumačenje njenih radova od strane Nikole Đokovića.
Download PDF verziju