Broj 51, 26/01/17
Novi broj Sarajevskih svesaka, u formi online izdanja, nastoji da zadrži sve ono po čemu je ovaj časopis bio poznat u regiji. Ovo je prvi broj nakon smrti Vojke Smiljanić Đikić, pokretačice Svesaka i urednice koja je najviše oblikovala njegov sadržaj. Urediti pedeset brojeva književnog časopisa, objaviti hiljade stranica književnosti, angažovati najbolje autore iz cijele regije, brinuti o svakom tekstu, boriti se za njegov kvalitet duže od decenije - to je njeno veliko naslijeđe.
U rubrici Dijalog objavljujemo nezavršeni razgovor koji je s Vojkom Smiljanić Đikić vođen početkom 2016. godine. Pod naslovom “Posljednja jugoslovenska urednica” donosimo jednu od mogućih priča o ovoj zanimljivoj i intrigantnoj osobi strasno posvećenoj kulturi u njenoj, možda, najstarijoj definiciji – kao načina života. Istovremeno, Vojka Smiljanić Đikić bila je svjedok jednog vremena, poznavala brojne ličnosti iz ovdašnje kulture i politike, družila se sa značajnim osobama te epohe tako da su njena sjećanja jedan od jugoslavenskih narativa.
Tema ovog broja Sarajevskih svesaka govori o “Likovnoj i vizuelnoj sceni na ovim prostorima od 1940. pa do danas”. Uz uvodni tekst Miodraga Šuvakovića donosimo i analitičke tekstove Ješe Denegrija, Nikole Dedića, Andreja Medveda i Nataše Lah.
Sadržaj online broja Svesaka sadrži po prvi put objavljene dijelove iz novih romana Dragana Velikića i Slobodana Tišme, neobjavljene priče Adise Bašić te odlomak iz knjige Dragana Đorđevića Marsel&Prust: Bezgrešne ćelijske deobe te tekst Nemanje Mitrovića: Pričice za decu.
Kosmopolitizam u časopisu “Nada” tema je teksta Aide Gavrić. Nada je pokrenuta u Sarajevu 1895. godine namijenjena “pouci, zabavi i umjetnosti”. Uz finansijsku potporu zemaljske Vlade to je bio pokušaj reprezentativnog kulturnog časopisa u BiH. Urednik književnih priloga bio je Silvije Strahimir Kranjčević.
“Portret umjetnika” u tekstu Sonje Briski Uzelac posvećen je konceptualnom umjetniku Mladenu Stilinoviću koji je umro prošle 2016. godine.
Alma Lazarevska ispisuje tekst na marginama dnevnika Thomasa Manna.
Objavljujemo prikaz romana “Žene bez muškarca” iranske književnice Šahrnuš Parsipur. Tekst je napisala Merisa Šehić- Đido. Tu su i tekstovi Vladislave Gordić Petković o Astrologiji i književnosti, Nikole Đokovića: Maskulinitet vs feminitet – pozicija spisateljice u egzilu kroz perspektivu Kulture laži, prozu Ivane Maksić i “Fragment o glasu i prevođenju” Dubravke Đurić.
Online izdanje književnog magazine je svojevrsni “work in progress”. Dakle, ovo nije sve. Očekujemo još nekoliko tekstova u želji da održimo taj plamen Sarajevskih svesaka.
Upravo na način kako je uticaj književnih časopisa osjećao Josif Brodski. On je smatrao da je važno objavljivati u časopisu pa makar završio na nekoj klupi u parku ili čak smeću. Onda naiđe neki dječak kaže Brodski i pokupi taj časopis sa klupe. Poenta te priče je ono u šta je vjerovala i Vojka Smiljanić Đikić. Brodski je govorio: Ja sam jedan od tih dečaka.
Ovo online izdanje Sarajevskih svesaka ne bi bilo moguće bez pomoći Vijeća za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC).
