PREDRAG MATVEJEVIĆ

(Mostar, 1932). Studirao je u Sarajevu i Zagrebu. Predavao je francusku književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Godine 1991. napustio je domovinu i odabrao položaj «između azila i egzila». Zaposlio se kao profesor na Novoj Sorbonni u Parizu (Odsjek za opću i komparativnu književnost). Od 1994. redovni je profesor na Odsjeku za slavistiku rimskog sveučilišta «La Sapienza» i predsjednik Znanstvenoga savjeta Mediteranskog laboratorija u Napulju. Potpredsjednik je međunarodnog P.E.N. kluba i jedan od osnivača Asocijacije Sarajevo u Parizu i Rimu. Objavio je više knjiga, među kojima se ističu: Razgovori s Krležom, Prema novom kulturnom stvaralaštvu, Te vjetrenjače, Jugoslavenstvo danas, Mediteranski brevijar, Istočni epistolar, Druga Venecija, Gospodari rata i mira. Na francuskom jeziku napisao je knjige: Pour une poétique de l'événement (Za jednu poetiku događaja), Le monde ex» ( Svijet ex), La Mediterranée et l' Europe – leçons au Collège de France (Mediteran i Europa – predavanja na Collège de France), Iles-Méditerranée (Otoci-Mediteran). Mediteranski brevijar preveden je na dvadesetak jezika, čak na arapski, japanski, hebrejski, turski, korejski. Dobio je u Parizu «Nagradu za najbolju stranu knjigu» 1993, u Ženevi «Nagradu za najbolji evropski esej» (Charles Veillon), u Italiji nagrade «Boccaccio», «Malaparte», «Silone», «Saba», te najveću talijansku književnu nagradu «Strega» i dr. Na više jezike prevedene su i knjige «Svijet ex» i «Između azila i egzila», pisane za vrijeme emigracije u Francuskoj i Italiji. U Švicarskoj su objavljeni razgovori književnika S. Roića s Matvejevićem pod naslovom «Priručnik nepoštivanja». Nakon 17 godina provedenih „između azila i egzila“ Predrag Matvejević se vratio u Zagreb 2008. godine.