Bilješka o pjesniku
Sinan Gudžević
Jochen Kelter rođen je 8. septembra 1946. u Kölnu. Studirao romanistiku u Njemačkoj i Francuskoj. Doktor filologije. Godine 1969. preseljava se u Švajcarsku (u vremenu 1993 – 2014 živio je i u Parizu). Od 1974. do 1976. imao je zabranu zaposlenja u javnoj službi (Berufsverbot) u pokrajini Baden-Württemberg, zbog učešća u studentskim demonstracijama 1968. To je bio birokratski završetak procesa koji je započeo još za vrijeme demonstracija, kad je, kao politički nepoćudan, otpušten sa mjesta naučnog suradnika na Institutu za jezike univerziteta u Konstanzu. Takvu zabranu je u Njemačkoj dobilo mnogo studenata i nastavnika, stvar koja je kod nas ostala nepoznata. Otpuštanje s fakulteta Jochen Kelter je tematizirao u više eseja, u stihovima nije. Jedna od rijetkih pjesama koja dira tu temu je napisana prošle godine, s naslovom 'Gladio', posljednja u našem izboru. U originalu još nije objavljena. Naslov joj je kodno ime paravojnih jedinica koje je CIA nakon 1945. formirala u zapadnoevropskim zemljama, a koje su izvodile napade za destabiliziranje ili odstranjivanje nepoćudnih režima. Ti su napadi u pravilu bivali pripisivani pojedincima ili ljevičarima. Da bi se pjesma razumjela, valja još znati da su na dan velikog zločina na glavnoj željezničkoj stanici u Bologni, 2. avgusta 1980, Kelter i njegova djevojka, nakon odmora u Apuliji, u posljednji čas odlučili da se u Švajcarsku vrate avionom. A trebalo je da odande putuju fatalnim vozom Ancona - Chiasso.
Jochen Kelter je objavio 13 zbirki stihova, tri knjiga pripovjedaka, jedan roman i desetak knjiga eseja i članaka. U listu 'Südkurier' iz Konstanza već nekoliko godina ima kolumnu na temu ekonomske situacije u svijetu.
Od 1989. do 2003. bio je predsjednik federacije evropskih saveza pisaca "European Writers' Congress". Do 2010. bio je i predsjednik švajcarskog društva za zaštitu autorskih prava "ProLitteris" u Zürichu. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini organizirao je, pod imenom Kulturbrücke Schweiz – Sarajevo, veliku akciju među piscima Švajcarske za pomoć kolegama u Sarajevu. U njoj su učestvovali političar Flavio Cotti, režiser Fredi Murer i pisci Franz Hohler i Beat Brechbühl. Velike pošiljke sa hranom za odrasle i za djecu, sa materijalom za pisanje i odjećom stigle su u Sarajevo, i ta je pomoć podijeljena bez pravljenja razlike po nacionalnosti. Novac, u njemačkim markama, nosio je u Sarajevo lično Franz Hohler i ta suma je jedna od onih za koju se zna da je podijeljena i cijela i pravično.
Jochen Kelter je najzaslužniji što je, za vrijeme rata, bio popravljen krov na potkrovnom stanu Izeta Sarajlića u ulici Asima Ferhatovića, u koji je ulazila kiša, jer ga je razvalila granata. Jochen Kelter i Beat Brechbühl su zaslužni što je Sarajlić, usred rata, izišao iz Sarajeva i deset dana, zajedno sa suprugom, kćerkom i unukom, proveo u Frauenfeldu i Gottliebenu. Domaćini su tada Izetu i njegovima ponudili boravak do kraja rata, ali ga je on odbio: 'Hvala vam, dragi moji, ali ja moram natrag, u moj grad: jer se ja prezivam Sarajlić!'
Kelter živi na švajcarskoj strani Bodenskog jezera, u Ermatingenu.
Prevedeni stihovi koje objavljujemo dio su knjige Kelterovih izabranih stihova, koja će pod naslovom Dogodine u Sarajevu ove godine biti objavljena u izdanju Srpskog kulturnog društva 'Prosvjeta' iz Zagreba.
PDF version