Janez Potočnik [1]

Naš Balkan – krhko srce naše Evrope

Sarajevske Sveske br. 25/26 [2]

Prije nekoliko decenija Evropa je bila u ruševinama, a njen narod očajan. Trebala je obnovu i trebala je pomirenje. Evropska unija je donijela trajan mir, stabilnost, sigurnost i obećanje o većem prosperitetu i boljem životu. U to vrijeme raison d'être za evropsku saradnju i integraciju je bio više nego očigledan. Taj prvobitni razlog jednako važi i danas, iako danas ponekad, prilično olako, ova postignuća uzimamo zdravo za gotovo.

Činjenica je da se Evropa od tada promijenila. Ona je dobro mjesto za život – mirna, bezbjedna i bogata – i mnogi se pitaju zašto bismo trebali i dalje jačati našu saradnju i integraciju. I ostatak svijeta se promijenio, moglo bi se reći dramatično, naročito u posljednje dvije decenije. Više smo međusobno povezani i više ovisimo jedni o drugima. Zemlje u razvoju, poput Kine i Indije, ubrzano sustižu; svijet postaje sve multipolarniji. Mnogi izazovi sa kojima se suočavamo, kao klimatske promjene, nedostatak hrane i pitke vode, bezbjednost, itd, postaju sve globalniji. A konkurencija postaje još žešća. Na način da bi se moglo reći da je svijet u kojem živimo nesigurniji i neizvjesniji nego ikad prije.

Dva koncepta odredit će naš zajednički život u budućnosti. Prvi je održivost, ne samo okolišna, nego održivost u najširem smislu. Trenutna finansijska i ekonomska kriza podučile su nas da ekonomija i profit također moraju biti održivi. Drugi koncept je globalno upravljanje. Ovo je postalo toliko očigledno, jer je svijet postao uzajamno međuzavisno globalno selo, a naše individualne i kolektivne odgovornosti su se ozbiljno uvećale.

Svijet treba odgovornu Evropu, Evropu koja je u stanju govoriti jednim glasom, Evropu koja može preuzeti vodeću ulogu u cijelom svijetu kada je to potrebno, kao naprimjer, u slučaju klimatskih promjena. Ali, nije samo svijet taj koji treba jaču Evropu. Mi, Evropljani, također trebamo jaču Evropu, Evropu koja je kadra nositi se sa promijenjenom stvarnošću u kojoj živimo.

Dok je prvobitni raison d'être za našu saradnju još uvijek prisutan i važeći, novi svjetski događaji su, jasno je, dodatan razlog za jačanje evropske uloge, dodatni raison d'être za ojačanu saradnju.

ooo

Balkan je dio Evrope, geografski, kulturno, historijski, ekonomoski, ustvari, na svaki način na koji pomislite. Činjenica je da bi sve balkanske zemlje danas bile članice Evropske unije da je nedavni grozni rat u regionu bio izbjegnut. Ali nije. Desio se, i on nas sve podsjeća koliko je Evropa, a naročito ovaj region, još uvijek krhka. Vremenski horizont se izmijenio za zemlje u regionu. Članstvo je potisnuto nazad, nekima više nego drugima. Slovenija je bila dovoljno mudra, a i dovoljno sretna, da ovo izbjegne.

Ponašanje Evropske unije u tim kritičnim vremenima je bilo daleko od prikladnog i poželjnog. Reakcija na nastajući sukob nije učinjena jasnim glasom niti sa potrebnom odlučnošću. Ne trebamo to zaboraviti. Zbog ovog imamo jednu vrstu moralne obaveze i dužnosti da pomognemo ovom regionu i da ispravimo neke od ovih nesretnih činjenica.

Sve zemlje tzv. Zapadnog Balkana jasno imaju perspektivu Evropske unije. Ova perspektiva je važna za njih individualno, kao što je važna i za njihov region i za cijelu Evropu. Radi se o njihovom miru, njihovoj stabilnosti i njihovom prosperitetu. Iako su mnogi drugi problemi Evrope (poput ratifikacije Lisabonskog sporazuma ili rješavanja ekonomske krize) često uočljiviji, mnogi od nas su vrlo svjesni da je proširenje bilo – i još uvijek jeste – najuspješnija evropska politika. Zemlje u balkanskom regionu bi stoga trebale „držati živom“ vjeru u evropsku perspektivu svih zemalja Zapadnog Balkana. U isto vrijeme, Evropska unija bi trebala „držati živima“ politiku i proces proširenja, uključujući u to evropsku perspektivu za sve zemlje Zapadnog Balkana (i Tursku, naravno). Ono što sam naučio, kao vođa pregovaračkog tima Slovenije za prijem u Evropsku uniju, je da Evropska unija ispunjava svoja obećanja i da u evropskim institucijama postoje mnogi prijatelji koji su spremni pomoći. Ne zaboravite, danas nas je ovdje još više.

Nema nikakve sumnje da narodi i Balkana ima snažan potencijal. Samo se sjetite njihovih nezaboravnih filmova, književnosti i muzike, ili, u polju moje odgovornosti, naučnog genija Nikole Tesle. Ko bi mogao zaboraviti maštu i nepredvidivu kreativnost toliko velikog broja njihovih sportaša i sportašica. Svi ti ljudi unose svoje nebrojene talente u razna polja naših života.

Kao što sam spomenuo, ja sam trenutno odgovoran u Evropskoj uniji za nauku i istraživanje. To je za budućnost i prosperitet svake zemlje vitalno polje. Saradnja u istraživanju je vitalna poput krvi za naše organe. Na nivou Evropske unije mi raspolažemo sa pet procenata evropske javne potrošnje za istraživanje i razvoj (R&D) u sklopu tzv. Okvirnog programa za razvoj (trenutno sedmi po redu). Također pokušavamo izgraditi snažan Evropski prostor istraživanja, omogućavajući na taj način otvoreno tržište gdje bi talenti i ideje cirkulisali. Svakako, sve zemlje članice su dio tog pristupa, ali ga pokušavamo proširiti i izvan granica Unije kroz pridruživanje zemalja u Evropski okvir i Istraživački prostor.

Pridružene članice imaju praktično ista prava i obaveze kao sve zemlje članice. Na neki način, one su u stvarnosti već članice Unije u polju nauke i istraživanja. Kada sam počeo raditi u Evropskoj komisiji, nijedna od zemalja tzv. Zapadnog Balkana nije bila pridružena članica, sada sve jesu. Sve one su naši ravnopravni partneri u naučno-istraživačkoj saradnji u Evropi. Kotizacija koju plaćaju je prilagođena njihovim relativnim mogućnostima, a suština ovakvog razmišljanja je prosta i zasnovana na logici da se zemlje integrišu u Evropsku uniju što prije, i u što većem obimu. Zasnovana je na logici da im se pomogne! Ubijeđen sam da je ovaj pristup ispravan, i za Balkan i za Evropu.

ooo

Projekat „Sarajevske sveske“ je jedinstven. Nastao je na inicijativi skupine istaknutih pisaca i intelektualaca iz svih zapadnobalkanskih zemalja. Važnost ovog projekta je u njegovoj sposobnosti da promoviše saradnju i gradi mostove, prihvatajući tako ideju kulturnog identiteta, a prepoznajući istovremeno naše razlike kao izvor bogatstva. Ovaj projekat ne samo da igra važnu ulogu u jačanju regionalne saradnje nego otkriva ostatku Evrope visoke filozofske i književne standarde koji potiču iz ovog u mnogo aspekata stigmatiziranog regiona. Regiona čija kultura baštini sva temeljna svojstva duhovnih dimenzija koje su izvorno evropske. Podsjeća nas da je Evropa i tamo, bogata i raznovrsna – nešto što je, naravno, lako shvatljivo svima nama koji smo nekoć živjeli skupa u bivšoj Jugoslaviji.

Dugi niz godina ovaj projekat okuplja intelektualce iz regiona. S jedne strane, autori koji doprinose projektu promovišu intelektualne i umjetničke vještine, a s druge strane daju glas hitnoj potrebi za usvajanje demokratskog evropskog duha kroz reciprocitetne kontakte i veze. On pruža dokaz, jasnim primjerom, da je živi dijalog doista moguć. I više od toga, da se takav dijalog – kolikogod bio krhak i trebao pomoć svana, može i treba razvijati u samom regionu.

Misija je uistinu plemenita. Već godinama ona podstiče nadu u razumijevanje i saradnju, toleranciju i spremnost da se čuju i razumiju drugi. Ona gradi mostove dijaloga između mladih generacija pisaca u regionu i mržnju zamjenjujete nadom. Nadu da možemo živjeti zajedno u skladu. „Sarajevske sveske“ su svjetionik ovog regiona, i Evrope. One vraćaju onaj isti olimpijski duh, koji je zamro na krvlju umrljanim ulicama Sarajeva prije nekih godina.

U Briselu se divimo vašem radu, vašoj iskrenoj borbi za bolji svijet tamo, u vašem regionu, u mojem regionu. Čovjek treba vjerovati u svoje sposobnosti, u svoju snagu, u svoju budućnost. Mora vjerovati da granice, i one na zemlji i one u zraku, ili moru, ili, još važnije, one u našim glavama – mogu pasti. A proces evropskih integracija je upravo proces u kojem granice padaju, polako ali sigurno, a naročito one u našim glavama.

Dopustite da završim tako što ću reći da sam ponosan na ulogu koju moja zemlja igra u pružanju podrške „Sarajevskim sveskama“. I zato što je otvorena da promoviše ovu inicijativu za bolju budućnost našeg regiona. „Sarajevske sveske“ jačaju otkucaje srca našeg krhkog balkanskog evropskog srca. Ono odzvanja snažno i daleko.