Velimir Visković
JESU LI NAM DRUŠTVA KNJIŽEVNIKA JOŠ POTREBNA?
Sarajevske Sveske br. 01
Prva su društva književnika u jugoslavenskim zemljama osnovana prije stotinjak godina. Ona su imala sindikalno-cehovsku ulogu obrane zajedničkih staleških interesa pisaca, ali u našim uvjetima ona se pojavljuju i kao nacionalnokulturne institucije prvog reda, po prestižu izjednačene s akademijama znanosti i umjetnosti, ili s maticama. Književničke organizacije postaju simbolima nacionalnoga kulturnoga identiteta i integriteta.
Nakon drugoga svjetskoga rata društva književnika osnivaju se u svim teritorijalnim jedinicama, republikama i pokrajinama, a djeluje i zajednički Savez književnika Jugoslavije. Mnogi tvrde da je cjelokupno ustrojstvo književne organizacije modelirano po uzoru na Sovjetski Savez. Društva književnika doista u uvjetima opće oskudice uživaju poprilične privilegije: reprezentanti književnih organizacija pozivani su kao prominentni gosti na sve javne manifestacije, uključujući i partijske kongrese, književnici preko svojih organizacija dobivaju društvene stanove, putuju na gostovanja i stipendije u inozemstvo; društva književnika obično izdaju novine i časopise koje dotira država?
U prvim godinama nakon rata cjelokupna je djelatnost društava književnika izravno kontrolirana preko Agitpropa, ideoloških komisija pri centralnim komitetima, ali ponajviše interno - preko književnika članova KPJ, odnosno SKJ koji djeluju u sklopu partijskih organizacija , odnosno komunističkih aktiva pri društvima književnika.
Unatoč partijskom nadzoru, pri društvima književnika, najčešće preko književnih glasila koja izdaju društva, javljaju se i glasovi koji traže liberalizaciju društva. Skrivajući se iza svojstva književnosti da se služi višeznačnostima, jezikom punim aluzija, zaklanjajući se iza načela prava umjetnosti na autonomiju, književnost općenito (pa i književnička društva) postaju utočišta onim intelektualcima koji propituju, pa i osporavaju dominantne ideologeme.
Osamdesetih godina književničke organizacije imaju važnu ulogu u konstrukciji pluralističke platforme i razaranju političkog monopola Saveza komunista. Članovi društava književnika preko svojih tribina, novina i glasila podvrgavaju nemilosrdnoj kritici ideološke postulate na kojima se temeljio tadašnji politički sistem nagovješćujući skore promjene. U rukovodstvima prvih političkih stranaka bio je niz istaknutih književnika, a neke su od stranaka imale i inicijalne sastanke u prostorijama društava književnika.
Međutim, već potkraj osamdesetih može se zamijetiti da su vodstva većine književničkih organizacija više zaokupljena sastavljanjem programa nacionalne obnove, radikalizacije nacionalnih programa (koji podrazumijevaju nacionalno osamostaljivanje i teritorijalno proširivanje) nego liberalizacijom i demokratizacijom društva. Početkom devedesetih i početkom ratova na području Jugoslavije društva književnika popuno su identificirana s nacionalnim programima političkih režima.
Devedesetih godina dolazi i do krize postojećih društava književnika. Pluralistički politički sustav i tržišna ekonomija čine upitnim dotadašnju profiliranost društava književnika kao prestižnih državnih institucija bogato sponzoriranih državnim novcem. Smjenjivost vlasti, osobito pad nacionalističkih režima, ostavio je nacionalističke, "državotvorne" ekipe, koje su dominirale u upravama društava književnika, na brisanom prostoru; te ekipe su se našle u za njih nezamislivoj situaciji da nemaju izravnu vezu s vlašću i državnim fondovima. Javlja se i reakcija onih koji osporavaju dotadašnju praksu i traže reformiranje književnih društava, stvaraju se alternativna udruženja. Očito dolazi do urušavanja tradicionalne organizacijske strukture društava književnika; mijenja se i njihova društvena pozicija.
Kako će izgledati nova društva? Hoće li ona biti depolitizirana, koncentrirana na estetska i sindikalno-cehovska pitanja, hoće li se ona baviti prije svega zaštitom autorskih prava? Vidjet ćemo, transformacija je u toku. Zamolili smo, zbog svega toga, nekolicinu pisaca da komentiraju za Sarajevske sveske stanje u organizacijama književnika na području nekadašnje Jugoslavije.
