U izboru i prevodu Irene Žlof, Sarajevske sveske , broj 43-44 , u rubrici Pasoš/ Putovnica su po prvi put objavile poeziju sa dalekog Islanda.
Svi pjesnici iz ovog izbora rođeni su nakon Drugog svjetskog rata i odrastali su u svijetu čija je spoljašnost bila bitno druga drugačija od Islanda njihovih predaka. Za većinu njih to je značilo urbani život sve intenzivnije elektronički povezan s ostatkom svijeta. Zahvaljujući filmu i srodnim medijima, njihov kulturološki svijet bio je američki i diznijevski, a ne europski (pri čemu su Beatlesi i rock muzika upečatljive iznimke). Tokom Hladnog rata, geografska pozicija Islanda činila ga je strateški podjednako bitnim i Zapadu i Istoku. Iako (i ne bez kontroverze) članica NATO-a, Island se smatrao dovoljno neutralnim da bude domaćim istorijskom susretu Ronalda Reagana i Mihaila Gorbačova koji će nagovijestiti kraj Hladnog rata. Ranih osamdesetihpočeo se napuhivati i finansijski balon koji će Islandu donijeti,kako se činilo, nezamislivo bogatstvo. Na svakom koraku bilo je novih građevina i luksuzne robe. Bilo je to uistinu opijajuće doba. U ovom postmodernističkom periodu poezija je postala, i ostaje, upečatljivo internacionalna.
PDF version