Sarajevske sveske br. 39 - 40

Broj 39-40, 30/01/13

Novi broj Sarajevskih sveski posvećen je preispitivanju različitih ideoloških mehanizama, od književnosti do filma,koji suproducirali, reproducirali - i još uvijek reproduciraju -dominantne pojmove “balkanskog maskuliniteta”, jednako kao i promišljanju modusa kojima su u savremenoj umjetnosti došli do izraza različiti oblici alternativnih identiteta koji se bore protiv dominacije patrijarhanlnog obrasca.
Tako Nebojša Jovanović (Bosanskipsiho: Kuduz, rat spolova i krajsocijalizma) i MarijaGrujić (Beli rendžer na čelu Dragojevićeve Parade) pišu o filmovima koji su sugestivno promovirali konzervativni pojam muškosti kao centralnu kulturnu vrijednost. Milan Miljković u tekstu 'Muška poezija u Kulturnom dodatku Politike 1989- 2001' kritički preispituje načine na koji je vodeći štampani medij promovisao nacionalističku poeziju i njezino zazivanje predaka kao očeva nacije u predratnom vremenu, dok Damir Arsenijević u (Ljubav nakon genocida) piše o poeziji koja, svojom antipatrijarhalnom etikom, nadilazi konzervativne ideološke obrasce. Mima Simić (Poderani maskuliniteti, celuloidne zakrpe: neke tendencije ženskog filmskog pisma u regiji) klasifikuje, analizira i memoriše vodeće filmove autorica i autora koji su se bavili uobličavanjem iskustava marginalnih kulturnih skupina u kontekstu muškocentrične kulture regije.Tatjana Greif se u svojim (Nemoćnim alfa mužjacima) bavi analizom odnosa između navijačkih skupina u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji prema homoseksualcima, kao i odnosu vodećih medija, sudstva i službenika nogometnih klubova i nacionalnih saveza prema tom problemu.

U ovom broju Dnevnik su pisali Tvrtko Kulenović i Milica Nikolić. Milica Nikolić (Dnevnik čitanja) piše o Džepnom Amsterdamu spisateljice Daše Drndić, o zločinima dvadesetog i blažim, ali sličnim, potencijalima 21. stoljeća. Tvrtko Kulenović, literarno esejistički i nadahnuto, ispisuje svoja sjećanja, sjećanja na svoje književne i ne književne poznanike, piše o zrelosti , filozofiji Maja, o ratu, o zločinima, umrlim, živima, o sebi i o našem modernom svijetu.

U Dijalogu ovaj broj donosi intervju sa Dževadom Karahasanom, jednim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i evropskih književnika današjice, a pitanja je postavljala književna kritičarka Jasmina Ahmetagić. Karahasan odgovara na brojna pitanja o svojim djelima, o statusu pisaca u ovdašnjoj današnjici, ali i šire, nagradama i svojoj dugogodišnjoj književnoj karijeri. Dijalog također donosi intervju sa srpskim književnikom Vladislavom Bajcem. Bajac je odgovorao na pitanja Mladena Veskovića o statusu naših i stranih izdavača danas, o novinarstvu i književnosti i njihovoj funkcionalnosti u kontekstu novih tehnologija, kao i o čitavom nizu Bajčevih djela.
Čitalac će u ovom broju Svesaka moći pročitati i intervju (Imati 85 godina....) Željka Ivankovića sa Franjom Likarom, jednim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih savremenih likovnih umjetnika, kao i intervju u kojem pjesnikinja Ferida Duraković odgovara na pitanja pjesnikinje AdiseBašić (“Pjesme treba pisati rijetko i nerado”).

Veliki prostor u ovom broju Sveske su posvetile( Ne)vidljivima, antologiji romske poezije, s predgovorom Dragoljuba Ackovića. U ovoj antologiji uvršteni su svi značajniji romski pjesnici iz regiona :Rajko Brajdić Šajnović, Jože Livijen, Jožek Horvat Muc, Romeo Horvat Popo, Mladenka Šarkenzi, Kasum Cana, Bajro Bajrić, Fari Ibraimovski, Rasim Sejdić, Šemso Avdić, Marko AladinSejdić, Hedina Tahirović-Sijeričić, Ljatif Mufaeleskoro Demir, Demirov Sabri, Neđo Osman, Ruždija Ruso Sejdović, Kujtum Pačaku, Mehmed Saćip, Alija Krasnići, Bajram Haliti, Gina Ranjičić, Slobodan Berberski, Rajko Đurić, Jovan Nikolić, Predrag Jovičić, GordanaĐurić, Desanka Ranđelović, Miroslav Mihajlović, Ištvan Farkaš, Miroslav Mihajlović, Trifun Dimić, Kadrija Šainović, Zoran Rašković, Baja Saitović-Lukin...itd.

Sveske u ovom broju donose i poeziju Nikolaja Kančeva, te prozu MihajlaPantića, Vladislava Bajca, Alme Lazarevske, Orhana Pamuka, Emila Andreeva, Ridvana Dibre, Anastasisa Vistonitisa, Zorana Ferića i Olivere Ćorveziroske .

Sadržaj

PORTRET SLIKARA Slikarstvo Franje Likara

EXECUTIVE SUMMARY

     All rights reserved. Sarajevske sveske © 2010 - 2017.